Dostavljene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovjesti

 Dostavljene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovjesti

Foto: in4s

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava dostavilo je Vladi izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojima se, između ostalog, brišu članovi vezani za imovinu vjerskih zajednca, a zbog čega je Srpska pravoslavna crkva mjesecima organizovala proteste.

Članom 19 predloženih izmjena i dopuna izbrisani su članova 61, 62, 63 i 64 Zakona.

Odredbama iz navedenih članova je, protivno Ustavu, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i zakonskim propisima, propisano da je država vlasnik vjerskih objekata i zemljišta zaključno sa 1. decembrom 1918. godine. Materija iz oblasti državne imovine je regulisana Zakonom o državnoj imovini. Odredbom iz člana 63 Zakona je propisana upravna procedura za utvrđivanje prava svojine na vjerskim objektima i zemljištu i to na način koji je protivan Mišljenju Venecijanske komisije od 21-22. juna 2019. godine“, piše u obrazloženju izmjena Zakona.

Navodi se da je pitanje utvrđivanja svojinskih prava je regulisano zakonskim propisima u pravnom poretku Crne Gore, a naročito Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima i Zakonom o parničnom postupku.

Odredbom iz člana 64 Zakona je, kako se dodaje, bio propisan način korišćenja vjerskih objekata i zemljišta vjerskih zajednica poslije upisa prava državne svojine bez obzira što je važećim zakonskim propisima regulisano pitanje načina korišćenja i raspolaganja nepokretnostima u državnoj svojini.

„Odredbe iz članova 62, 63 i 64 Zakona grubo krše ustavno načelo jedinstva pravnog poretka (čl. 145 Ustava) koje je Ustavni sud, u svojim odlukama, definisao kao obavezu ‘usklađenosti svih pravnih propisa u Crnoj Gori’, a što ‘isključuje mogućnost da se zakonom, kojim se uređuje jedna oblast, mijenjaju pojedina zakonska rješenja sadržana u sistemaskom zakonu koji uređuje tu ili neku drugu oblast“, piše u izmjenama koje je potpisao ministar pravde Vladimir Leposavić.

„Masovni protesti, neosnovana hapšenja…“

Nakon toga su, kako se dodaje, uslijedili masovni protesti više stotina hiljada građana koji su trajali mjesecima.

„Riječ o najmasovnijim protestima u istoriji Crne Gore i prvim takvim mirnim protestima na Balkanu, ali i u Evropi – uprkos činjenici da su brojni građani-učesnici protesta bili su privođeni i hapšeni, neosnovano lišavani slobode, drakonski kažnjavani i fizički progonjeni ili zastrašivani. Izborom nove, 42. Vlade Crne Gore, stvoreni su uslovi da se značajno unaprijedi stanje prava i sloboda građana“, piše u obrazloženju predloženih izmjena.

Jedan od prvih koraka na tom putu je, kako je ocijenjeno, usvajanje izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se u, oblasti vjerskih prava i sloboda, uspostavlja vladavina prava i usaglašenost Zakona sa Ustavom Crne Gore i prihvaćenim međunarodnim konvencijama.

Predložene izmjene člana 6, 12, 17

Predložena je izmjena člana 6 Zakona kojom se normativno precizira pojmovno određenje vjerske zajednice.

Spornom odredbom Zakona je propisano da je ”vjerska zajednica dobrovoljno, neprofitno udruženje lica iste vjeroispovijesti koje se osniva”, a što ne odgovara društvenoj stvarnosti Crne Gore. Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori su do dana stupanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti postojale brojne vjerske zajednice koje su organizovane kao crkve, vjerske zajednice i vjerske organizacije. One su osnovane i postojale su sa svojim pravnim subjektivitetom prije donošenja i stupanja tog Zakona na snagu. Na taj način je, kao i drugim posebno spornim odredbama, iskazana intencija da se postojeće vjerske zajednice ponovo osnivaju po Zakonu – što navedenu odredbu čini nelogičnom, ali i neprihvatljivom za vjerske zajednice kao subjekte prava na slobodu vjeroispovijesti“, piše u obrazloženju.

Izmjenom člana 12 predviđa se da se u „slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica“ primjenjuju sve odredbe zakona kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara.

Izmjena člana 17 Zakona propisuje se da će nadzor nad primjenom ovog Zakona imati organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa.

„Članom 5 se vrši izmjena članova 18, 19, 20 i 21 Zakona, na način što se precizno i nedvosmisleno propisuje da vjerska zajednica, koja je upisana kao evidentirana ili kao registrovana vjerska zajednica u Jedinstvenu evidenciju, ima svojstvo pravnog lica. Normira se struktura Jedinstvene evidencije vjerskih zajednica kroz uspostavljanje Knjige evidentiranih vjerskih zajednica za postojeće vjerske zajednice i Knjige registrovanih vjerskih zajednica za vjerske zajednice koje će se osnivati poslije stupanja na snagu ovog Zakona“, navodi se u izmjenama.

Dodaje se da se izmjenama i dopunama se uvažavaju postojeće vjerske zajednice i njihov stečeni i prepoznati pravni subjektivitet, ali i stvara pravni okvir za sticanje pravnog subjektiviteta budućih vjerskih zajednica u Crnoj Gori bez ikakve diskriminacije između ovih vjerskih zajednica.

Predložene izmjene i dopune su u skladu sa stavovima Evropskog suda za ljudska prava čije odluke su obavezujuće po slovu čl. 19 i 32 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čija je potpisnica i Crna Gora. U jednoj od svojih naročito citiranih presuda, ovaj Sud je istakao da se vjerske zajednice, koje imaju direktnu i aktivnu ulogu u javnom životu, mogu smatrati pravnim licima budući da su već učestvovale u pravnom životu i kao takve bile posredno priznate od javnih vlasti“, piše u obrazloženju.

Predložena je i promjena članova 23 i 24 Zakona, „na način što se iskazuje poštovanje istorijskog trajanja i pravnog subjektiviteta postojećih vjerskih zajednica u Crnoj Gori na isti način na koji je to učinjeno u svim modernim evropskim državama.

„Kroz prijavu za upis u Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica Jedinstvene evidencije, postojeće vjerske zajednice iskazuju svoj odnos uvažanja pravnog poretka Crne Gore“, navodi se.

Izmjenama se propisuje i da se sporovi iz imovinskih i drugih građansko-pravnih odnosa između vjerskih zajednica, države, lokalne samouprave i ostalih fizičkih i pravnih lica rješavaju prema pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudovima.

„Članom 16 vrši se brisanje člana 38 Zakona, jer je pitanje upisa prava svojine na nepokretnim i pokretnim dobrima jasno i precizno regulisano Zakonom o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“, piše u obrazloženju.

Predlog izmjena i dopuna Zakona bez javne rasprave

Predloženo je i dodavanje tri nova člana kojima se određuje dodatni rok od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona za usklađivanje donijetih i donošenje novih podzakonskih akata, obezbjeđuje dodatne pravne sigurnost i zaštita prava vjerskih zajednica koje su sklopile ugovore sa Vladom prije stupanja na snagu Zakona. Takođe se produžava rok za podnošenje prijave u Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica na devet mjeseci od stupanja na snagu Zakona, dok se vjerskim zajednicama, koje su podnijele prijavu za upis u Registar ili Evidenciju vjerskih zajednica, ne propisuje obaveza podnošenja nove prijave – već obavezuje nadležni državni organ da preuzme dokumentaciju iz Registra vjerskih zajednica i Evidencije vjerskih zajednica u Knjigu registrovanih vjerskih zajednica i Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica Jedinstvene evidencije.

Na taj način se obezbjeđuje kontinuitet i zaštita stečenih statusnih prava crkava i vjerskih zajednica“, piše u predloženim izmjenama.

Napominje se da Ministarstvo pravde u postupku pripreme Predloga izmjena i dopuna Zakona nije sprovodilo javnu raspravu, iz razloga jer je obim izmjena i dopuna navedenog zakona takav da se njima ne narušava osnovni koncept zakona, „a postoje i vanredne i hitne okolnosti usljed kojih je potrebno izvršiti izmjene i dopune važećeg zakona“.

„Međutim, imajući u vidu značaj materije, u postupku pripreme ovog propisa sprovedene su intenzivne konsultacije sa predstavnicima crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori (uključujući tradicionalne crkve i vjerske zajednice, novoosnovane crkve i vjerske zajednice, kao i one koje su sa državom potpisale temeljne ugovore)“, piše u Predlogu.

Avatar

Portal Budva

Pročitajte još