Putem interneta održan je četvrti festival Ćirilicom

 Putem interneta održan je četvrti festival Ćirilicom

Foto: Narodna biblioteka Budva

U organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, četvrto izdanje festivala „Ćirilicom“ održano je online. Kako je saopšteno, učešće su uzeli pjesnici iz Crne Gore, Srbije, Republike Srpske, Rusije, Rumunije i Italije.

Ovog decembra na Festivalu su učestvovali pjesnici: Irina Kavaljova (Rusija), Mirko Vuković (Republika Srpska), Ljubica Rajkić (Rumunija), Vera Horvat (Srbija), Ivan Belokrilov (Rusija), Sergej Glovjuk (Rusija), Zoran Kostić (Republika Srpska), Darija Belokrilova (Italija), Milutin Mićović (Crna Gora), Radomir Uljarević (Crna Gora) i Stanka Rađenović Stanojević (Crna Gora).

„Takođe, pročitani su i prozni zapisi književika Slobodana Vladušića(Srbija) i Enesa Halilovića(Srbija) koj nisu bili u mogućnosti da se uključe na ovaj način. Obilježavanje Festivala završili smo pjesmom Vizantijsko pojanje mladog, darovitog pojca Dragana Olariua, koju je otpjevao za učesnike time dajući doprinos Festivalu“, saopšteno je iz Narodne biblioteke Budve.

Kako su kazali, Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore u protekle četiri godine realizovali su tri književna festivala Ćirilcom, gdje su predstavljena najznačajnija imena iz svijeta književnosti i pismenosti koja u svom stvaralaštvu baštine ćirilično pismo.

„Festival “Ćirilicom“ izdvojio se proteklih godina kao značajan multimedijalni, multidisciplinarni i međunarodni festival posvećen ćiriličnoj kulturi i pismenosti. Kako ove godine nismo bili u mogućnosti da organizujemo planirani četvrti festival, a nadajući se da ćemo ipak uspjeti, odlučili smo da to uradimo onlajn“, dodali su.

Oni su naglasili da inicijativa i projekat “Ćirilicom”, od samog početka, od 2017. kada je održan prvi Festival, imaju za cilj da doprinesu pokušajima da ćirilica bude ravnopravna, da se na ćirilicu ne gleda kao na izraz nekog ekstremističkog kulturnog projekta, već naprotiv.

„Ima mnogo smisla, da se u ćirilici prepozna poziv na toleranciju, na dobronamjernost. Poštujemo narode koji imaju latinicu kao pismo svoje znakovne kulture, ali naš narod, ako želi da ima istinsku budućnost, on je ne može imati bez ćirilice“, piše u saopštenju.

Avatar

Portal Budva

Pročitajte još